Šta da radite kada klijent odbije vaš dizajn?

Vodeći dizajneri vas savetuju kako da odnesete pobedu nad skeptičnim klijentima sklonim odbijanju vaših rešenja

Zamislite ovo: koncept je zvučan – u stvari u pitanju je vaše najbolje delo u poslednje vreme. Uložili ste vreme i energiju u obimna istraživanja suštine projekta, i napravili ste prezentaciju koja klijenta umotava u talas pomešanog entuzijazma i divljenja.

Finese su prisutne, prodaja priče je ukusno predstavljena, i svi sada gledaju u klijenta sa očekivanjem. Međutim odgovor je ne, dok vetar nosi kotrljajuće grmove kroz preriju…

logo-dizajn

Doduše ovo je pomalo ekstreman scenario. Svi znamo da dobar dizajner sa klijentom gradi odnos zasnovan na poverenju i komunikaciji.

Važno je stvoriti to poverenje od samog početka, da bi ste savladali izazove „čupavih“ brifova i pronašli pristup razmeni podataka tokom procesa dizajniranja, čime smanjujete verovatnoću za dolazak na tačku u kojoj je vaše rešenje odbijeno.

Džejms Kent, partner-osnivač i izvršni kreativni direktor agencije Why, kaže da komunikacija čini 80% dizajnerskog posla. Dobar dizajner mora da proda svoje ideje, koncepte i varijacije na teme kroz porojekat, umanjujući rizik od odbijanja kad god je to moguće.

Međutim veliko debelo ne ipak može da se pojavi. Ukoliko ste suočeni sa odbijanjem nemojte da paničite. Ovo je tačka u kojoj vaše komunikacione veštine i hrabrost dolaze do izražaja.

Pročitajte prostoriju

Kada ste suočeni sa odbijanjem važno je da se setite da pred vama stoje samo ljudi, podseća nas Stiven Vels, kreativni direktor u Substance agenciji.

„Lako je pokupiti signale koje projektuju ljudi koji su pred vama tokom prezentacije. Stoga je vaš zadatak, ne kao dizajnera već kao osobe, da ih uočite i razumete“, kaže Vels.

Osmotrite prostoriju i uzmite joj meru. „Nekim ljudima je potrebno ubeđivanje, neki su skeptični od početka, neki samo žele da nauče više da bi mogli da donesu ispravnu odluku o nečemu što nije polje njihove ekspertize“ kaže Kent.

„Dobar dizajner i prezenter je sposoban da uoči sve ovo, i da svoju prezentaciju prekroji na način koji najviše odgovara potrebama datog auditorijuma, što će im omogućiti da se koncentrišu na rešenje i da donesu ispravnu odluku zasnovanu na informisanosti i samopouzdanju .“

Uključite se u razgovor

Dakle ako dizajn tone kao olovo, nemojte da nastavljate prezentaciju. Bolje je da razjasnite stvari koje nisu sasvim jasne. „Uključivanje u razgovor u ovom stadijumu je od ključne važnosti“, naglašava Kent.

„Ovo je momenat u kome je klijent najuključeniji i tu ćete moći da pokupite ključne smernice za nastavak vaše prezentacije. Ako nastavite da razrađujete ono što im se već nije dopalo, velika je verovatnoća da ni sami nećete imati snage da zaokružite priču kada dođe deo koji im se dopada.“

Sara Ketl, kreativni direktor u Pearlfisher-u, se slaže sa ovim i dodaje da je potrebno dati klijentu vremena i prostora da bi prihvatio novu ideju kao dobru. „Ono što na prvi pogled može da izazove snažnu reakciju, može da izgleda sasvim drugačije nakon 24 časa. Ohrabrite klijente da kombinuju svoju prvu instinktivnu reakciju sa sudom donetim dan posle“, kaže Ketl.

Ako je odgovor odlučno odbijanje onda je vreme za još slušanja. Vilijam Biči, predsednik i dizajner u Go Media, predlaže da ponovite klijentu ono što vam je uputio kao zamerke.

„Ovo pokazuje klijentu da ste ga pažljivo slušali, i takođe umanjuje mogućnost nesporazuma.“

„Uvek je teško saslušati negativnu reakciju na vaš dizajn. I sasvim je prirodno da krenete u odbrambeni rat. Ali nemojte. Udahnite duboko i razmotrite sve što ste čuli. Možda su u pravu.“

Kao što mnogi ističu, dizajneri nisu umetnici već profesionalci unajmljeni da proizvedu sjajno kreativno rešenje oslonjeno na brif. „Dizajneri moraju da zapamte ovo“, kaže Vels. „Klijenti imaju daleko bolji uvid u svoj posao i mesto na tržištu od dizajnera. Stoga je njihov stav o svemu tome izuzetno bitan u oblikovanju krajnjeg rešenja.“

Borite se za ideje

Pored svega, kada ste saslušali i razumeli klijentove komentare, možete još uvek da želite da branite ono što smatrate ispravnom dizajnerskom rutom.

Aldži Baten, vlasnik brending agencije Fivefootsix, podseća da promena pravca u trenutku kada klijent ne prepoznaje vrednost ponuđenog može da sugeriše manjak naše vere u rešenje, što opet dodatno pojačava njihove sumnje.

Fredrik Ost, koosnivač i kreativni direktor u švedskoj agenciji Snask, kaže da je mnogo puta iskusio odbojne reakcije, i da je svaki put uspeo da se izbori sa njima.

„Borite se za svoje ideje i dizajn koncepte. Ukoliko ne znate kako, onda ste negde pogrešili u samom kreativnom procesu“, kaže on.

„Ako imate dobar odnos sa klijentom onda to ne bi trebalo da bude ubeđivanje, već uveravanje. Razlika je u tome što uveravanje pokazuje dokaze i razloge zbog kojih i kako vaše rešenje radi.“

„Klijent će onda morati da vam da razloge zbog kojih misli da vaše rešenje ne radi, vi se možete složiti sa njim ili ne, ali na kraju ćete doći do kompromisa korisnog za obe strane.“

Rasuđivanje zasnovano na dizajnu

Pokazivanje dokaza i razloga koji leže iza dobrog dizajna je od ključne važnosti. Pre prezentacije Robert Solar, kreativni direktor u Dragon Rouge London, pokušava da zamisli sva pitanja koja bi klijent mogao da ima. „Potrebno mi je da dokažem da sam sve dobro promislio, a to jača klijentovo poverenje u naš rad. Postaju daleko otvoreniji za prihvatanje naše ideje kao pravog rezultata.“

„Svaka vaša ideja mora da ima betonske temelje uvida u datu problematiku“, dodaje Kent. „Iskren i otvoren razgovor je uvek najbolje rešenje. Ukoliko iskreno ne verujete da je klijent u pravu onda morate i da ponudite objašnjenje zašto je to tako.“

Ponuda za pretplatu

„Ako tokom vašeg istraživanja i dodatnog rada dođete do iskrenog zaključka da će recimo ružičasta boja odbiti 36% publike, onda je to razlog zbog koga ćete savetovati da je ne upotrebite. Uradite temeljno istraživanje i nađite razlog za svaku odluku, nemojte samo da gledate u ekran i da gurkate piksele naokolo.“

„Način na koji prezentujete ove stvari takođe ima uticaja. Morate da iznesete svoj slučaj smireno i sa znanjem. Ukoliko ne možete da intelektualno pojasnite uzroke vaših izbora pri dizajnu, onda su oni možda pre vođeni subjektivnošću nego promišljenim dizajn procesom“, kaže Biči.

„Na primer: ne bi trebalo da stavimo žuti tekst na belu pozadinu zato što ne postoji dovoljno kontrasta i sve će biti nečitljivo, je primedba zasnovana na dizajnu. Dok je recimo: ne možemo da napravimo ovaj logo u ružičastoj, to je ružno, stvar vašeg ličnog stava, što nema nikakve svrhe u uveravanju bilo koga, pogotovu klijenta.“

Obezbedite primere iz stvarnog života

Korišćenje primera iz  realnosti može da bude od pomoći pri uveravanju klijenata u razloge iza dizajn ideja, dodaje Biči. „Teško je za klijente da se raspravljaju ako pratite iste principe dizajna koje primenjuju Nike, Apple i Coca-Cola.“

„Još jedan trik je da pokažete klijentu obe opcije, vašu i onu koja se njima dopada. To im daje osećaj da imaju kontrolu. U stvari uveravanje klijenta da još uvek sve drži u svojim rukama je ključni korak u suočavanju sa odbijanjem. Morate da počnete snižavajući njihove odbrambene reakcije“, kaže Biči.

„Bez obzira koliko je dizajner vešt u komunikaciji, nekada će doći trenutak u kome se zahteva povratak na početak. Tada je glavni izazov ponovno punjenje kreativnih baterija i pronalaženje energije za novi početak“, kaže Ost.

Kent savetuje značajno uzmicanje. „Ne pokušavajte da nadmašite sebe. Nemojte da sedite ispred kompjutera zmajavajući se sa stvarima za koje mislite da će da reše problem u sledećoj ruti. Neće“, objašnjava on.

„Morate da preduzmete veći korak unazad i da radite sa klijentom, noseći im svaki korak u procesu na uvid, tako da ih načinite učesnicima u celokupnom poslu. Kada im ponovo budete predstavljali svoje ideje oni će tačno znati kako ste do njih došli.“

Saznajte šta klijent ne želi

Donošenje potpuno novog dizajna znači dodatni trošak vremena i sredstava, ali postoje i načini za borbu sa ovim izazovom. Kada su Ketl i njen tim bili u prvoj fazi projekta za brend Green&Spring, prirodne preparate za negu kože, ona je navijala za koncept koji je odbijen.

„Primila sam direktan udarac, ali je to bilo bolje nego da razrađujemo još jedan set od tri koncepta, što bi oduzelo barem još dve nedelje. Rešila sam da pristupim svemu na drugi način“, kaže Ketl. Ona je kreirala opuštene konceptualne table, sa skicama i inspirativnim slikama, za šta joj je bilo potrebno oko dva dana. Kada je to predstavila klijentima oni su se zaljubili u „British Bird“ koncept.

Ironija leži u tome da je drugi koncept obično bolji od prvog, ističe Soar. Tako bi i trebalo da bude: „Sada je veoma jasno šta klijent želi, a šta ne.“

Kroz magle mogućeg razočarenja i energiju potrošenu na veličanje zasluga za vaše briljantne ideje, probija se jedna stvar vredna pamćenja. „Sakupljajte svoje bitke“, kaže Biči.

„Setite ste da ste vi komercijalni umetnik. Plaćeni ste da biste pomogli klijentu da nešto obavi. Trebalo bi da uvek radite na kreiranju dobrog dizajna, ali morate da znate kada je vreme da odustanete od borbe i da klijentu jednostavno date samo ono što on želi.“

„Naučite kako da ostavite sopstveni ego po strani na neko vreme. Na kraju, vaš dizajn niste vi. Pred sobom imate još hiljade projekata. Hajde da pokušamo da ne dobijemo srčani udar zbog svakog od njih.“

Pin It

Comments are closed.